Osnovano Vijeće za hrvatski jezik

Na zatvorenome dijelu 17. sjednice Vlade Republike Hrvatske 1. kolovoza donesena je Odluka Vlade o osnivanju i imenovanju predsjednika i članova Vijeća za hrvatski jezik.

Izabrani članovi vijeća predstavnici su petnaest ustanova i strukovnih udruženja te tijela državne uprave koje surađuje s jezičnim službama za hrvatski jezik u institucijama Europske Unije. Predsjednikom Vijeća imenovan je Marko Tadić, predstavnik Matice hrvatske, a članovima su imenovani akademik Mislav Ježić (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), Željko Jozić (Institut za hrvatski jezik), Vlatka Štimac Ljubas (Leksikografski zavod Miroslav Krleža), Lobel Machala (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), Marko Alerić (Sveučilište u Zagrebu), Ivan Magaš (Sveučilište u Zadru), Diana Stolac (Sveučilište u Rijeci), Ivan Trojan (Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku), Katarina Lozić Knezović (Sveučilište u Splitu), Blaženka Martinović (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli), Irena Zovko Dinković (Hrvatsko filološko društvo), Snježana Husić (Društvo hrvatskih književnih prevodilaca), Ljiljana Culjak Vasić (Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja) i Marija Kaluđer (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH).

Marko Tadić, predsjednik Vijeća za hrvatski jezik / Snimio Jurica Galoić /  PIXSELL

Predsjednik Vijeća za hrvatski jezik Marko Tadić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku. Bavi se računalnom, korpusnom lingvistikom, jezičnim tehnologijama i istraživačkim infrastrukturama za humanističke i društvene znanosti. Objavio je šest autorskih i sedam uredničkih knjiga i više od sto radova. Jedan je od autora Hrvatskog čestotnog rječnika, autor je ili suautor mrežnih jezičnih resursa za hrvatski jezik kao što su Hrvatski nacionalni korpus, Hrvatski morfološki leksikon i dr. Bio je voditelj hrvatskih istraživačkih timova u nekoliko nacionalnih znanstvenih projekata i predsjednik je i jedan od osnivača Hrvatskoga društva za jezične tehnologije. Radio je na mnogim alatima za računalnu obradu prirodnoga jezika, a osobito se ističu projekti strojnoga prevođenja Prevoditelj za predsjedanje Vijećem EU-a i nedavno završen višedržavni projekt Nacionalna platforma za jezične tehnologije, u sklopu kojega je razvijen portal Hrvojka (Hrvatski višejezični operativni javni komunikacijski alat).

Vlada RH obvezala se osnovati Vijeće za hrvatski jezik u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom jeziku koji je izglasan većinom glasova u Saboru 26. siječnja 2024. godine. Vijeće je savjetodavno tijelo čiji djelokrug obuhvaća skrb o hrvatskome jeziku, promicanje kulture hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi, pitanja zaštite bogatstva hrvatskoga jezika, raznolikosti narječnih idioma te njihove specifične funkcionalne uporabe, predlaganje donošenja mjera za zaštitu, osiguranje slobode uporabe i poticanje razvoja hrvatskoga jezika, sudjelovanje u izradi Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike te praćenje provedbe Zakona.

Sjedište Vijeća bit će u Ministarstvu kulture i medija RH, a mandat njegovih članova traje četiri godine.